By: Daron Acemoglu, Simon Johnson i James S. Robinson Izdavač: North Holland, Handbook of Economic Growth 1A, 2005. Sažetak: Ovaj rad razvija empirijski i teorijski slučaj da su razlike u ekonomskim institucijama temeljni uzrok razlika u ekonomskom razvoju. Empirijsku važnost institucija najprije dokumentiramo fokusirajući se na dva „kvazi prirodna eksperimenta“ u historiji, podjelu Koreje na […]
Read MoreAutor: Douglas MacKenzie Ronald H. Coase je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju sa Sveučilišta u Chicagu. Coase je rođen u Engleskoj i studirao je trgovinu na London School of Economics. Coaseovi primarni doprinosi ekonomiji proizašli su iz njegovog rada na sučelju između prava i ekonomije i njegovog naglaska na transakcijskim troškovima. Godine 1937. Coase je […]
Read More
Autor: Michiel Visser Edmund Burke, britanski političar i filozof rođen u Irskoj, služio je u Donjem domu gotovo 30 godina i autor je opsežnog i utjecajnog niza govora i knjiga. Uobičajeno je smatran “ocem konzervativizma”. No Burke je bio vigovac, čiji je utjecaj na klasični liberalizam bio značajan. Iako se njegov bogati opus proteže na […]
Read MoreAutor: Peter T. Leeson James M. Buchanan je jedan od tvoraca teorije javnog izbora i među uticajnijim ekonomistima 20. vijeka. Zajedno s Gordonom Tullockom, Buchanan je revolucionirao način na koji ekonomisti gledaju na političku ekonomiju uvodeći motivacijsku simetriju između javnih i privatnih aktera. Prije njegovih doprinosa, bila je standardna praksa gledati na tržišne neuspjehe kao […]
Read MoreAutor: Guido Hülsmann Bastiatovi spisi o odnosu prava i ekonomije i društvenog uređenja čine ga važnim prethodnikom današnjih akademika koji spajanjem prava i ekonomije stvorili novu disciplinu. Bastiat je tvrdio da zakon, kao instituciju koju je stvorio čovjek, može biti zloupotrijebljen od strane onih koji ga koriste u druge svrhe, a ne za zaštitu slobode […]
Read MoreAutor: Randall G. Holcombe Demokratija se odnosi na onaj oblik vlasti u kojem narod, bilo direktno ili češće preko svojih predstavnika, određuje zakonski okvir. U 20. stoljeću, u vrijeme duboke ideološke podjele između autoritarne diktature i kapitalističke demokratije, demokratija je često bila povezana sa slobodom i poštovanjem pojedinca. Iako postoji povezanost između slobode i demokratije, […]
Read MoreAutor: Stephen Davies Koncept civilnog društva je središnji za većinu suvremenih političkih teoretičara i društvenih analitičara. Kao takva, od velike je važnosti za sve političke ideologije, uključujući libertarijanizam. U suštini, pojam civilno društvo odnosi se na sferu neodlučnog kolektivnog djelovanja, za razliku od pojedinačnog djelovanja, s jedne strane, i vlade, s druge strane. Drugim riječima, […]
Read MoreAutor: Andrew Morriss Anarhizam je teorija društva bez države u kojem tržište nudi sva javna dobra i usluge, kao što je zakon i red. Iako se većina anarhista protivi svim velikim institucijama, javnim ili privatnim, anarho-kapitalisti se protive državi, ali ne i privatnim akterima sa značajnom tržišnom snagom. Za dokaz da je ovaj sustav djelotvoran, […]
Read MoreAutor: Jason Brennan Američka revolucija ističe se kao jedan od nekoliko glavnih političkih i filozofskih pokreta moderne historije koji su rezultirali povećanjem slobode. Ona je kroz riječi i djela potvrdila jednaka prava svih pojedinaca na vlade posvećene zaštiti njihovih života, sloboda i težnji za srećom. Kao što je Thomas Jefferson, jedan od vodećih državnika revolucije, […]
Read MoreAutor:Donald J. Boudreaux Ekonomija slobodnog tržišta je kompleks odnosa dobrovoljnih razmjena. Neki od tih odnosa su prolazni, kao kad neko kupuje majicu od uličnog prodavača, dok su drugi složeniji, kao kad kompanija pristane da kupcu isporuči određene usluge mobilne telefonije tokom godine. Zajedničko svim dobrovoljnim razmjenama jest uvjerenje svake strane da će mu njegovo učešće […]
Read More