Biblioteka

Ova knjiga uvodi koncepte na kojima se temelji cijela ekonomija, koncepte kao što su subjektivna vrijednost i dobici od trgovine, nestašice i oportunitetni troškovi, razmišljanje na margini, podjela rada i komparativna prednost. Zatim uvodi temeljnu teoriju s kojom razumijemo kako se tržišne cijene pojavljuju i mijenjaju kako bi odražavale promjenjive uvjete: analizu ponude i potražnje.

Ova knjiga služi kao uvod u neke od glavnih teorija pravde, u argumente koje su filozofi iznosili za i protiv tih teorija i, na kraju, u to kako biti promišljeniji i rigorozniji u svom razmišljanju.

Ova vas knjiga neće pretvoriti u statističara – što bi zahtijevalo mnogo dužu i stručniju raspravu – ali pružit će vam alate za razumijevanje statističkih tvrdnji i izbjegavanje uobičajenih zamki povezanih s prevođenjem statističkih podataka s jezika matematike na običan jezik.

Dubina i složenost ideja o individualizmu ogledaju se u šest odjeljaka ove kolekcije. Prvi ispituje individualnost općenito, a sljedećih pet detaljno opisuje socijalni, moralni, politički, vjerski i ekonomski individualizam. Kroz sve to, individualizam se analizira i brani kroz leće klasičnog liberalizma, slobodnog tržišnog libertarijanizma, individualnog anarhizma, dobrovoljnog socijalizma, religioznog individualizma, ukidanja, slobodne misli i radikalnog feminizma.

John Ponet (oko 1514. – 1556.) bio je anglikanski biskup Winchestera u burno i revolucionarno vrijeme engleske povijesti. Kralj Henry VIII tek je nedavno uveo englesku reformaciju i osnovao Anglikansku crkvu, djelomice zaposlen barem s radikalima u nastajanju poput Poneta. Kad je katolička kraljica Marija I odlučila povući protestantizam, Ponet i stotine drugih pobjegli su u Evropu. Tokom svog progonstva, Ponet je napisao Kratku raspravu o političkoj moći (1556), koja je tvrdila da narod može i treba kazniti – možda čak i pogubiti – zle monarhe. Ponetov trakt anticipirao je velike liberalne mislioce u narednim stoljećima.

Argumenti za slobodu podijeljeni su u devet poglavlja, a svako je napisao ekspert za filozofiju. Oni razgovaraju o tome kako njihova omiljena škola mišljenja sudi o političkim institucijama. Tada kažu zašto misle da klasični liberalizam najbolje odgovara tom standardu. Iako završe na istom mjestu, putevi kojima se kreću razilaze se na fascinantne načine. Čitatelji će na ovim stranicama pronaći ne samo izvrstan uvod u libertarijanizam, već i početni vodič o nekim najvažnijim teorijama etike i političke filozofije.

„Nakon države blagostanja“ je knjiga namijenjena studentima, profesorima, znanstvenicima i istraživačima, kao i svima koji donose političke odluke. Knjiga govori i nizu tema koje su bitne za poticanje toliko željenih reformi. „Nakon države blagostanja“ je poticaj na razmišljanje o promjeni koja može nastupiti kada odlučimo spasiti budućnost mladih i budućih generacija poreznih obveznika.

Nakon popularne knjige Maxa Webera Protestantska etika i duh kapitalizma, Moralnost kapitalizma je jedna od onih koje čvrsto staju u obranu kapitalizma. Kapitalist-poduzetnik uvijek prepoznaje taj moralni poziv i priliku da svoju ideju ostvari i da služenjem stvori vrijednost koju ljudi žele. Kada zaradi profit, poduzetnik može uložiti u novu vrijednost i dati priliku za rad i drugima. Tako se stvara prosperitet od kojega ima korist svako društvo. U konačnici poduzetnik je taj koji plaća porez kako bi država mogla uopće postojati, pogotovo skupocjena država blagostanja. Pitanje je koliko države zaista trebamo za našu slobodu i sigurnost, a koliko države je previše kad gubimo oboje.

Bogatstvo naroda Adama Smitha prepoznato je kao orijentir ljudske misli objavljivanjem 1776. godine. Kao prvi naučni argument za principe političke ekonomije, polazna je točka za sve naredne ekonomske misli. Smithove teorije o akumulaciji kapitala, rastu i sekularnim promjenama, između ostalog, i dalje su utjecajne u modernoj ekonomiji. Ovaj ponovljeni ispis definitivnog izdanja Edwin Cannana iz 1904. godine „Bogatstvo naroda“ uključuje Cannanov poznati uvod, bilješke i puni indeks, kao i kao novi predgovor koji je posebno za ovo izdanje napisao ugledni ekonomista George J. Stigler. Predgovor gospodina Stiglera bit će vrijedan za sve koji žele vidjeti savremenu važnost misli Adama Smitha.

Međunarodni bestseler o tome u kojoj su mjeri lična sloboda narušena vladinim propisima i agencijama, dok je lični prosperitet potkopan državnom potrošnjom i ekonomskim kontrolama. Novi predgovor autora; Indeks.

Zašto su neke nacije naprednije od drugih? Ovo djelo nastoji odgovoriti na ovo pitanje, sa uvjerljivom i elegantno argumentiranom novom teorijom: da se ne svodi na klimu, geografiju ili kulturu, već na institucije. Oslanjajući se na izvanredan niz savremenih i povijesnih primjera, od starog Rima preko Tjudora do moderne Kine, vodeći akademici Daron Acemoglu i James A. Robinson pokazuju to da bi ljudi investirali i napredovali, oni moraju znati da ukoliko rade naporno, mogu zaraditi i zapravo zadržati novac – a ovo podrazumijeva zdrave institucije koje omogućavaju vrijedne cikluse inovacija, ekspanzije i mira.