Komparativna prednost, ekonomski rast i slobodna trgovina

Autor: Julio Lopez Gallardo

Izdavač:  Revista de Economia Contemporânea vol.9 no.2 Rio de Janeiro (2005)

Sažetak:

Ova analiza je pokazala da zemlje u razvoju mogu profitirati specijalizirajući se za proizvodnju i trgovinu u skladu sa svojom komparativnom prednošću. Naravno, to treba raditi na fleksibilan, a ne rigidan način, uzimajući u obzir učinke tehnološkog širenja različitih industrija.

Specijalizacija prema komparativnoj prednosti omogućila bi zemlji da smanji svoj prosječni omjer kapitala i proizvodnje, što će otvoriti mogućnost veće stope rasta proizvodnje za bilo koju zadanu stopu ulaganja. Alternativno, specijalizacija u radno intenzivnim robama zahtijevat će manji udio i rezultirat će većom stopom rasta potrošnje za određenu stopu rasta proizvodnje. U oba slučaja favorizira se povećana zaposlenost i potrošnja u kratkom roku, bez ugrožavanja srednjoročnog i dugoročnog zapošljavanja i potrošnje. Tačno je da bi, kako bi se postigli ovi povoljni efekti, rast zaposlenosti morao biti veći. Ali to nije važan trošak za ekonomiju u razvoju koja ima veliki višak nezaposlene radne snage.

Treba napomenuti da su se zemlje koje su brže rasle u poslijeratnom periodu specijalizirale u skladu sa svojom komparativnom prednošću. To je posebno slučaj sa zemljama jugoistočne Azije i Japanom. Tamo je obrazac specijalizacije isprva favorizirao visoko radno intenzivne industrije – a posebno intenzivne nekvalificirane radne snage -, a tek se u kasnijoj fazi promijenio u korist kapitalno intenzivnih industrija.