Autor: Ian Vásquez Ekonomski progres moderne je fenomen. Većinu ljudske historije, rast je bio nizak ili stagnirajući, posmatran isključivo na individualnoj bazi. Masovno siromaštvo predstavljalo je normu. Prema Svjetskoj banci, u 1820. godini oko 75% svjetske populacije živjelo je na ekvivalentu današnjeg dolara po danu i manje. Danas je ta brojka na oko 15% prema […]
Read MoreAutor: Randall G. Holcombe Demokratija se odnosi na onaj oblik vlasti u kojem narod, bilo direktno ili češće preko svojih predstavnika, određuje zakonski okvir. U 20. stoljeću, u vrijeme duboke ideološke podjele između autoritarne diktature i kapitalističke demokratije, demokratija je često bila povezana sa slobodom i poštovanjem pojedinca. Iako postoji povezanost između slobode i demokratije, […]
Read MoreAutor: Stephen Davies Koncept civilnog društva je središnji za većinu suvremenih političkih teoretičara i društvenih analitičara. Kao takva, od velike je važnosti za sve političke ideologije, uključujući libertarijanizam. U suštini, pojam civilno društvo odnosi se na sferu neodlučnog kolektivnog djelovanja, za razliku od pojedinačnog djelovanja, s jedne strane, i vlade, s druge strane. Drugim riječima, […]
Read MoreAutor: Andrew Morriss Anarhizam je teorija društva bez države u kojem tržište nudi sva javna dobra i usluge, kao što je zakon i red. Iako se većina anarhista protivi svim velikim institucijama, javnim ili privatnim, anarho-kapitalisti se protive državi, ali ne i privatnim akterima sa značajnom tržišnom snagom. Za dokaz da je ovaj sustav djelotvoran, […]
Read MoreAutor: Jason Brennan Američka revolucija ističe se kao jedan od nekoliko glavnih političkih i filozofskih pokreta moderne historije koji su rezultirali povećanjem slobode. Ona je kroz riječi i djela potvrdila jednaka prava svih pojedinaca na vlade posvećene zaštiti njihovih života, sloboda i težnji za srećom. Kao što je Thomas Jefferson, jedan od vodećih državnika revolucije, […]
Read MoreAutor: Timothy Sandefur Cenzura je prinudno utišavanje suprotstavljenih stavova od strane političkih vlasti općenito kako bi se zaštitila službena ortodoksija ili kako bi se spriječilo širenje ideja koje nisu dozvoljene od vlasri. Kao što piše Alberto Manguel u Povijesti čitanja, cenzura “je posljedica sve moći, a povijest čitanja je osvijetljena naizgled beskrajnom linijom vatre cenzora”. […]
Read MoreAutor: Paul Dragos Aligica Iako je pojam birokracije korišten prije Max Weberove razrade pojma i njegove dobro poznate analize fenomena, njegov rad i teorije uokviruju sve naknadne pristupe toj temi. Iz te perspektive, birokratska organizacija je profesionalni korpus službenika organiziran u piramidalnoj hijerarhiji koju karakterizira racionalna, ujednačena i neosobna regulacija inferiorno-superiornih odnosa. Ta se hijerarhija […]
Read More