Autor: Michael Chapman Komunizam kao politička i ekonomska ideologija dominira dvadesetim stoljećem. Na ovaj ili onaj način, zahvatio je gotovo svaki narod i instituciju na svijetu – a postoji u nekim nacijama i danas. Komunizam tvrdi da se materijalno izobilje i miroljubiv svijet mogu stvoriti ukidanjem privatnog vlasništva i omogućavanjem kolektiviteta, a kroz posredovanje države, […]
Read MoreAutor: Mark Skousen Klasična ekonomija odnosi se na ekonomsku školu, od kojih su najpoznatiji Adam Smith, Jean-Baptiste Say, David Ricardo i John Stuart Mill. Pišući od kraja 18. do sredine 19. stoljeća, dijelili su pristup ekonomskim pitanjima koja su obuhvaćala tržišno orijentirana načela koja su revolucionirala i transformirala zapadnu civilizaciju. Klasični model slobodne trgovine, ograničena […]
Read MoreAutor: Timothy Sandefur Individualizam počiva na ideji da su relevantne jedinice političkog ili etičkog ispitivanja pojedinačna ljudska bića o kojima je riječ, za razliku od društva, rase, klase, spola ili druge grupe. Libertarijanizam je suštinski individualistička politička teorija. Etički individualizam smatra da je primarna briga moralnosti pojedinac, a ne društvo u cjelini, i da se […]
Read MoreAutor: Stephen Davies Imperijalizam se odnosi i na političku praksu i na skup argumenata kojima se to opravdava. U prvom smislu, to znači stanje u kojem jedna nacija, pleme ili politički entitet (ili, zapravo, njihova vladajuća elita) ostvaruje političku moć nad drugima. Nastala državna zajednica je carstvo. Pojam carstvo također se može upotrijebiti za opisivanje […]
Read MoreAutor: Bryan Caplan Kritičari libertarijanizma često ga smatraju vrstom fašizma. Libertarijanizam se čini i “ekstremnim” i “desnim”, a što je fašizam, ako ne i “desni ekstremizam”? Čak su i konzervativci ponovili optužbu: Whittaker Chambers je u svom pregledu Ayn Randovog romana napisao da se “s gotovo svake stranice Atlasova sleganja može čuti glas, iz bolne […]
Read MoreAutor: Terry Price U svom djelu ‘Ustav slobode’, F. A. Hayek definira prisilu kao nešto “što se pojavljuje kada je djelovanje nekog čovjeka usmjereno ka služenju volje drugog čovjeka, ne za njegovu vlastitu, već svrhu drugih pjedinaca.” Stoga, trebamo razlikovati prisilu od drugih potencijalnih prijetnji slobodi. Prvo, prisila uključuje intervenciju u formi ljudskog djelovanja. Iako […]
Read MoreAutor: Jason Kuznicki Nacionalizam se oslanja na jasnu definiciju pojma nacije, koji je često predstavljao kamen spoticanja među sociolozima i političkim filozofima. Nacija nije ni rasa niti kultura, zbog jednostavne činjenice da postoje i multirasne i multikulturne nacije, kao što su to Sjedinjene Države. Niti je nacija sinonim za određeni geografski teritorij, jer se, primjerice, […]
Read MoreAutor: Jeremy Shearmur Kolektivizam, kao što je isticao politički teoretičar Andrew Vincent, korišten je prvi put u kasnom 19. stoljeću kao referenca za one intelektualce i autore, koji su pozivali na korištenje državne prisile u cilju regulacije ekonomije i drugih aspekata društvenog života. Pojam je korišten i kao označavanje organskog shvatanja društva u suprotnosti s […]
Read MoreAutor: David Conway Liberalizam je politička ideologija različita od drugih ideologija po tome što pripisuje mnogo veću važnost i vrijednost ljudskoj slobodi, shvaćenoj kao stanje u kojem smo podložni tek nužnim i minimalnim ograničenjima i restrikcijama nametnutih od strane drugih. Svi liberali drže da bi ljudska bića patila od svjesnog i hotimičnog međusobnog ograničavanja, odnosno […]
Read MoreAutor: George H. Smith U okviru slobodarske tradicije, jednakost je prije svega označavala jednakost u individualnim pravima. Ova ideja, kojoj su trebala stoljeća da se razvije, duguje dobar dio zasluga post-renesansnom interesu u antičku filozofiju stoicizma. Stoici, polazeći od pretpostavke da sva ljudska bića imaju sposobnost razuma, tvrdili su da svaki pojedinac ima jednaku mogućnost […]
Read More